Kako nastaje tornado

Kako nastaje tornado tijekom nevremena

Kako nastaje tornado? Dakle, tornada nastaju samo kada grmljavinska oluja ima određenu kombinaciju vjetrova.

Zrak koji se diže u grmljavinskim olujama može se početi vrtjeti kada na njega utječu vjetrovi koji ga pušu u različitim smjerovima. Počinje se dizati, a vjetar ga gura u stranu. Podiže se još malo i opet ga potiskuje vjetar koji se kreće u drugom smjeru. Vjetrovi koji se kreću različitim brzinama i smjerovima na različitim visinama uzrokuju da se zrak u usponu počne vrtjeti.

Zrak koji se okreće u usponu tipičan je u superćelijama, najjačoj vrsti grmljavinske oluje, ali ne stvara sav zrak koji se vrti tornado.

Da bi se tornado stvorio, također treba vrtjeti zrak u blizini tla. To se događa kada zrak u oluji padne na tlo i u naletima se širi kopnom. Udari toplijeg zraka dižu se dok pušu. Naleti hladnijeg zraka tonu dok pušu kopnom. Ako ima dovoljno naleta uspona i tonuća, zrak u blizini tla počinje se vrtjeti.

Zrak koji se vrti u blizini tla ubrzava se uvlačenjem prema svojoj osi rotacije. To se događa na isti način na koji se umjetnički klizači okreću brže kad su im ruke uvučene, a ne kada su ruke ispružene. To se naziva očuvanje momenta gibanja.

Rotirajući zrak kreće se vodoravno po kopnu i može se vertikalno nagnuti silom dižućeg se rotacijskog zraka. To objašnjava kako nastaje tornado.

Većina tornada nastaje tijekom supercelijskih oluja, ali ne stvaraju sve supercelijske grmljavine tornada. Obično se rotirajući zrak u blizini tla ne okreće dovoljno brzo da bi se stvorio tornado. Ako je rotirajući zrak u blizini tla vrlo hladan, širit će se dalje od oluje po tlu i usporiti poput klizača produženih ruku, a tornado se neće stvoriti.

Kako nastaje tornado i može li se to predvidjeti

Sunčanica zagrijava zemlju koja zauzvrat zagrijava zrak u blizini razine tla. Lokalizirani džepovi zraka postaju topliji od svoje okoline i počinju se dizati. Stvaraju se kumulusni oblaci koji rastu sve dok ne postanu olujni oblak (kumulonimbus). Prema gore od tla uzdiže se topli zrak u usponu i razvija se veliki kumulusni oblak. Kada se gornji postupak dogodi u okruženju u kojem se vjetrovi snažno povećavaju s visinom (snažno okomito smicanje vjetra), grmljavinski nalet može se početi okretati. To se događa jer jak smicanje vjetra stvara vodoravno okretanje u atmosferi. Te se tako definira kako nastaje tornado.

Razumijevanjem znakova kako nastaje tornado, meteorolozi mogu izdavati upozorenja i signale područjima koja bi se s njima uskoro mogla malo previše upoznati. Sustavi za meteorološki nadzor poput Doppler radara koriste tehnologiju sličnu eholokaciji koja odbija impulse vodene pare u zraku za bilježenje brzine i kretanja oluje. Ti sustavi omogućuju znanstvenicima da otkriju kontrolno spiraliranje supercelijskih oluja mnogo prije nego što se ikad vidi oblak lijevka.

Tornada se javljaju na mnogim mjestima širom svijeta, ali Sjeverna Amerika je kontinent na kojem se najčešće javljaju. Najnasilniji tornadi rijetko se mogu vidjeti bilo gdje osim u SAD-u, Kanadi i Bangladešu. ‘Tornado Alley’, regija u središnjoj SAD-u, posebno je sklona nasilnim izbijanjima tornada i podložna je velikim, dugovječnim tornadima. U proljeće i ljeto topli zrak iz Meksičkog zaljeva nailazi na hladan zrak iz Kanade u ovoj regiji, a to dovodi do stvaranja snažnih oluja poznatih kao superćelije koje, ako su uvjeti u pravu, mogu stvoriti tornada.

Kako nastaje tornado i kako ga razlikovati od vijavice

Uz objašnjenje kako nastaje tornado, slijedi usporedba sa vijavicom. “Tornado” i “vijavica” koriste se naizmjenično jer su u osnovi ista stvar: rotirajuća kolona zraka koja se vrti velikom brzinom. Širina tornada može biti u rasponu od nekoliko metara do nekoliko stotina metara, a mogu trajati između nekoliko sekundi i pol sata, iako obično traju deset minuta ili manje. Kad se vjetrovi povećaju u brzini i snazi ​​i stvore uzlazni tok, redovita oluja postaje superćelija. Iako se superćelija vrti na nebu, šanse da postane tornado male su – samo 30 posto ovih oluja proizvodi tornado.

Vijavice obično prate ili prethode jake grmljavine i vjetrovi. Česta je i tuča. Jednom kada tornado padne na tlo, možda će živjeti samo nekoliko sekundi ili čak tri sata.

Prosječna je vijavica široka oko 660 stopa i kreće se oko 30 milja na sat. Većina prije odumiranja ne prijeđe više od šest kilometara. Međutim, masivni tornadi – oni koji su sposobni raširenih razaranja i mnogih smrtnih slučajeva – mogu razarati i brzinom od 300 kilometara na sat. Ova su mjerenja najbolje procjene znanstvenika. Anemometri, koji mjere brzinu vjetra, ne mogu izdržati ogromnu silu tornada da ih zabilježe. Te takvo što može samo pomoći u istraživanjima kako nastaje tornado.

Tagovi: kako nastaje tornado, nepogoda, tornado, vijavica